9.3 C
Zvornik
29. март 2024.

Kako usvojiti dijete u Republici Srpskoj

Zaključno sa 31. decembrom 2013, u Srpskoj je 550 mališana bez roditeljskog staranja i to nisu samo djeca bez roditelja, već i djeca iz porodica sa poremećenim porodičnim odnosima, gdje roditelj ne može da vrši roditeljsku ulogu /bolest, kazna zatvora…/.

BANJALUKA – U Republici Srpskoj je 2013. godine zabilježeno 17 usvojenja, od čega devet potpunih, sedam nepotpunih i jedno sa elementima međunarodnog usvojenja, podaci su Resora za socijalnu, porodičnu i dječiju zaštitu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Srpske.

Načelnik odjeljenja za socijalnu zaštitu Anka Šeranić ističe da su 2012. godine u Srpskoj bila 23 usvojenja, od čega 14 potpunih, tri nepotpuna i šest sa elementima međunarodnog usvojenja.

U 2011. godini bilo je 29 usvojenja ili 19 potpunih, osam nepotpunih i dva sa elementima međunarodnog usvojenja.

Šeranićeva pojašnjava za Srnu da je postupak za usvajanje propisan Porodičnim zakonom Republike Srpske te da lice koje želi da usvoji dijete podnosi zahtjev organu starateljstva, koji je nadležan za vođenje postupka.

Ona ističe da se usvojiti može samo maloljetno lice, te da onaj ko usvaja mora biti stariji od usvojenika najmanje 18 godina ili da bar jedan od supružnika ispunjava taj uslov.

Potpuno se može usvojiti samo dijete uzrasta do pet godina, koji nema žive roditelje ili su mu roditelji nepoznati, odnosno dijete koga su roditelji napustili, a više od godinu dana im se ne zna mjesto boravka.

Potpuno može bi usvojeno i dijete čiji su roditelji pred nadležnim organima starateljstva pristali da ono bude potpuno usvojeno.

Porodični zakon ne dozvoljava međunarodno usvajenje, osim u izuzetnim slučajevima, ako se radi o najboljem interesu djeteta i kada to procijeni organ starateljstva, a to se najčešće radi u slučajevima kada jedan od roditelja ima naše državljanstvo.

Konačnu riječ u slučajevima međunarodnog usvojenja, kako kaže Šeranićeva, daje Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, kada se utvrde sve činjenice.

Prema posljednjim podacima, zaključno sa 31. decembrom 2013. godine, u Republici Srpskoj je 550 mališana bez roditeljskog staranja i to nisu samo djeca bez roditelja, već i djeca iz porodica sa poremećenim porodičnim odnosima, gdje roditelj ne može da vrši roditeljsku ulogu /bolest, kazna zatvora…/.

Većina ove djece je smještena u srodničke porodice ili hraniteljske, a najmanje u ustanove.

„Trenutno je 80-oro djece bez roditeljskog staranja smješteno u Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja `Rada Vranješević` u Banjaluci, dok su ostala djeca smještena van institucija“, kaže Šeranićeva.

U Centru za socijalni rad Banjaluka ističu da je usvojenje najkvalitetniji i trajni vid zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja i da ono mora biti u interesu usvojenika.

Član tima za usvojenja u Centru za socijalni rad Banjaluka, pravnik Jadranka Štrkić kaže da je u Banjaluci u prosjeku aktivno stotinjak zahtjeva za usvojenje. Ona navodi da godišnje u Banjaluci bude usvojeno dvoje do troje djece.

U periodu od 2008. do 2013. godine, prema podacima Centra za socijalni rad Banjaluka, usvojeno je 19-oro djece.

SRNA

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se