BANJALUKA – Život u zgradama koje će u Republici Srpskoj biti građane u narednim godinama mogao bi biti znatno jeftiniji i rentabilniji, s obzirom na to da je u pripremi set pravilnika čijom bi se promjenom došlo do povećane energetske efikasnosti, a samim tim i ušteda.
Naime, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS pripremilo je pravilnike o minimalnim zahtjevima za energetske karakteristike zgrada, o vršenju energetskog pregleda zgrada i metodologiji za izračunavanje energetskih karakteristika, kojima bi se u ovu oblast konačno uveo red i zaustavilo neracionalno trošenje energije.
Budući graditelji moraće da vode računa o propusnosti materijala za građenje, rasporedu grijnih tijela, debljini toplotne izolacije, pregrađivanju, ventilaciji, vrsti stakla na prozorima i slično, poštujući postojeće standarde i ograničenja propisana ovim pravilnikom.
Stare i već izgrađene zgrade moraće posjedovati energetski sertifikat, koji će ujedno biti i lična karta zgrade kada je u pitanju energetska efikasnost, pa će kako stanari tako i potencijalni budući vlasnici imati na uvidu njene prednosti i mane kada je potrošnja i ušteda energije u pitanju.
„Sertifikovanje uključuje proračun energetskih potreba zgrade, proračun godišnje toplotne energije za grijanje i hlađenje, kao i određivanje energetskog razreda zgrade“, stoji u pravilniku.
Rangiranje će se vršiti u osam energetskih razreda, od kojih će „A+“ značiti da je zgrada energetski najpovoljnija, a „G“ da je u najlošijem energetskom razredu, a poslove izdavanja sertifikata vršiće Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.
Milan Gaćanović, pomoćnik ministra za građevinarstvo, kazao nam je kako se u ovu priču ulazi iz ekonomskih razloga i smanjenja negativnih uticaja objekata na životnu sredinu.
„Pored obaveza koje imamo prema međunarodnim ugovorima i energetskom zajednicom, suština energetske efikasnosti je upravo da se pojeftini i da se smanji upotreba električne energije, da se poveća korištenje energije iz obnovljivih izvora i da se smanji uticaj gasova koji stvaraju efekat staklene bašte“, kaže on.
Činjenica je, kako kaže, da će primjena ovih mjera dovesti i do poskupljenja gradnje, s obzirom na to da se radi o dodatnim troškovima zbog kvalitetnijih materijala, ali i dodaje da je dobit višestruka s obzirom na to da se investicija otplati već nakon sedam godina, a da se cijeli ostali vijek u objektu stvara ušteda.
„Najveće količine električne energije koristimo u zgradarstvu, zbog niskog stepena industrijskog razvoja. Kod nas 50 odsto od ukupne električne energije se potroši u zgradama, a cilj Evropske direktive za energetsku efikasnost u zgradarstvu je da se do 2020. godine smanji ukupna potrošnja električne energije za 20 odsto“, ističe Gaćanović.
Pojasnio je kako će energetsko sertifikovanje prvo vršiti na objektima u javnom sektoru, te da će obavezu po ovom pitanju imati sve nove zgrade i one u kojima se vrši rekonstrukcija, jer u suprotnom neće dobiti upotrebnu dozvolu.
Za bazu podataka i izdavanje sertifikata biće zadužen Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, koji će i vršiti obuku inženjera koji će vršiti ovaj posao.
„Sertifikaciju će moći raditi samo pravni subjekti, a firme da bi se time bavile moraju imati inženjere različitih profila, koji će morati imati licencu za ove poslove, koju će dodjeljivati Fond. Kada obave audit podnosiće Fondu nalaz, na osnovu kojeg će se izdavati sertifikat za zgradu i unositi u bazu“, kazao nam je Srđan Todorović, direktor Fonda.
(Nezavisne novine)
