8.1 C
Zvornik
19. април 2024.

Srpska stradanja u 20. vijeku: Fakti dokazuju genocid

Od koga su traženi spiskovi za Aušvic i desetine drugih koncentracionih logora? Ta suluda ideja nije prisutna u Evropi, već samo na prostorima bivše Nezavisne Države Hrvatske kod potomaka bivših gospodara jasenovačkog logora – upozorava direktor beogradskog Instituta za istraživanje srpskih stradanja Milivoje Ivanišević…

Logor JasenovacBEOGRAD  – Direktor beogradskog Instituta za istraživanje srpskih stradanja Milivoje Ivanišević upozorava da se decenijama pokušava zataškati genocid u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ i Jasenovcu, te da je najčešća primjedba – da nisu poznata sva imena pobijenih.

„Milioni ljudi su ubijeni u brojnim koncentracionim logorima širom Evrope. Od koga su traženi spiskovi za Aušvic i desetine drugih koncentracionih logora? Ta suluda ideja nije prisutna u Evropi, već samo na prostorima bivše NDH kod potomaka bivših gospodara jasenovačkog logora“, upozorava Ivanišević u intervjuu Srni.

Logor JasenovacOn kao primjer relativizacije genocida navodi da je u obrazloženju za formiranje Informativno dokumentacionog centra u Sarajevu /koje je izostavljeno na sajtu ovog centra/ pisalo da je Jasenovac „opasan primjer upotrebe žrtava“ i da je „srbijanski režim koristio brojke koje nikada nisu bile jasno i pozdano utvrđene i temeljene na imenima žrtava“.

Ivanišević tvrdi je tihi poslijeratni bojkot hrvatskog, muslimanskog, a dijelom i jugoslovenskog državnog rukovodstva decenijama bio prisutan u svim, pogotovo međunarodnim zbivanjima u vezi sa jasenovačkim logorom.

„Možda im je došlo do svesti da je Turska, skoro sto godina posle pogroma Jermena, optužena od svetske javnosti za genocid. Zašto to u doglednoj budućnosti ne bi snašlo i odgovorne za zločine genocida nad Srbima u BiH i Hrvatskoj?“, pita Ivanišević.

Poslije Drugog svjetskog rata, kaže Ivanišević, ustaške zločine su uporno pokušavali da prikriju ili bar umanje hrvatski komunisti i vlasti, a državne i naučne institucije i pojedini istraživači u Hrvatskoj, bez osjećaja moralne odgovornosti, govore o Jasenovcu kao o beznačajnoj epizodi iz Drugog svjetskog rata.

„Oni danas čak nastupaju i sa dozom nipodaštavanja tog slučaja. Da postoji mogućnost negirali bi i samo postojanje ovog logora. A to bi možda i uspeli da je reč samo o srpskim zatvorenicima“, navodi on.

Ivanišević ocjenjuje da su hrvatski komunisti i kasnije hrvatske vlasti nastojali da umanje obim i karakter zločina, kako bi zaštitili svoju državu i narod od optužbi za genocid.

Jasenovački voz smrti
Jasenovački voz smrti

„To karakteriše stavove i ponašanje svih značajnijih Hrvata, od Josipa Broza Tita i Miroslava Krleže pa naniže. To je objašnjenje što ovo mučilište i stratište stotina hiljada ljudi, prevashodno Srba, nikad nije doživelo punu međunarodnu afirmaciju poput ostalih koncentracionih logora u Evropi“, smatra Ivanišević.

On upozorava da su zaboravljene ili namjerno zataškane druge jame i stratišta Srba u NDH, te da je „nevolja što se sva ta stratišta nalaze u državama gde je većinski narod onaj koji je najviše odgovoran za stradanja Srba“.

Ivanišević navodi da je na teritoriji današnje BiH 1910. godine, prema austro-ugarskom popisu, pravoslavaca bilo za 214.000 više nego muslimana, a na kraju 20. vijeka, popis iz 1991. godine pokazao je da je u BiH bilo 535.000 muslimana više nego Srba.

Stradanje djece u Jasenovcu
Stradanje djece u Jasenovcu

„Poznato je da su na početku 20. veka Srbi u Hrvatskoj činili više od trećine stanovništva, a prema poslednjem popisu, bilo ih je svega 4,6 odsto ukupnog stanovništva. Za svakog objektivnog čoveka ovi pokazatelji su dovoljan dokaz o tome da li je i nad kojim narodom izvršen genocid“, napominje Ivanišević za Srnu.

On podsjeća da je Kraljevina Srbija u Prvom svjetskom ratu izgubila za svoje uslove ogromnih 1.247.435 stanovnika, ili 28 odsto ukupne populacije, a u Drugom svjetskom ratu stradalo je 1.607.000 Srba ili 16,25 odsto ukupne srpske populacije u tadašnjoj Jugoslaviji.

U istom tom ratu Englezi su izgubili 0,8 odsto populacije, Italijani 0,9 odsto, Francuzi 1,4 odsto, Nijemci 6,1 odsto, a SSSR između 8,8 i 12,9 odsto svojih državljana.

(SRNA)

Đurđevdan je, a ja nisam s onom koju volim…

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se