1.4 C
Zvornik
20. април 2024.

Klizište u Malom Zvorniku između laičkih nagađanja i naučno stručne analize: Opasnost postoji, liječiti uzroke

Klizište u Malom Zvorniku između laičkih nagađanja i naučno stručne analize

Klizište u Malom Zvorniku kod Starog mosta (3)ZVORNIK – Da li će klizište kod mosta kralja Aleksandra prvog Karađorđevića, koji spaja Zvornik i Mali Zvornik, pregraditi Drinu i ugroziti oba Zvornika? Kolike količine zemlje mogu da siđu do Drine i u kome periodu i da li je bezbjedno prolaziti putem koji sada razdvaja Mali Zvornik na dva dijela? Sve su to pitanja o kojima se priča među običnim građanima ali i stručnjacima, koji imaju svoja viđenja ovog problema.

Klizište u Malom Zvorniku kod Starog mosta (1)Jedno od naučno stručnih sagledavanja klizišta smo potražili od Dragana Mitrovića, direktora Republičkog zavoda za geološka istraživanja u Zvorniku.

– Osnov ovog masiva grade krečnjaci različite starosne dobi. Iznad njih tlo je zapunjeno nekim materijalima koji nisu čvrste stijene, već glinci i peščari koji su podložni raspadanju i ta raspadina je dosta debela. Iznad nje u gornjem dijelu postoje stalni ili povremeni izvori koji su zbog dugotrajnih kiša to podzemlje napunili vodom. Morfologija terena je takva da je donji dio terena od krečnjačke mase koja je stabilna. Kada su u gornjim slojevima otporne karakteristike tog zemljišta toliko oslabile, one su se u vidu blatno kašaste mase pokrenule i sletile u Drinu, prekidajući saobraćajnicu i puneći jednu trećinu korita Drine neposredno kod mosta. Procijenu cjelokupne mase koja bi se mogla pokreniti nije moguće uraditi bez značajnih analiza ali mogu reći u prvi mah da bi se u najgorem slučaju iz ovog dijela moglo sručiti oko 2 miliona kubika zemlje, rekao nam je Mitrović.

Klizište u Malom Zvorniku kod Starog mosta (1)Izgled ovog klizišta je ljevkasti. Gledajući od Drine je uže, da bi se u sredini širilo i onda pri kraju ponovo sužavalo. Po nekim procjenama dužina potencijalnog terena koji bi mogla da klizi je kilometar, a širina od 200 do 300 metara. Dubina klizišta, ne računajući krečnjačku masu ispod potencijalno raskvašenog zemljišta je i do deset metara. Sada će ovo tle mirovati u zavisnosti da li će biti više ili manje kiše. Postoji dosta zateznih pukotina u širem pojasu koje su potencijalni provodnici vode i razmekšavanja terena. Opasnost da klizište krene i pregradi Drinu i ugrozi oba Zvornika ne postoji, ali je potrebno raditi na otklanjanju uzroka pojave ovog klizišta.

– Mi u Geološkom zavodu predlažemo da se te vode plastičnim cijevima odvedu na bezbjednu dužinu poprijeko preko stijena, kako bi što manje vode išlo u klizište i raskvašavalo zemlju. Kada se to zemljište ocijedi treba pristupiti trajnijoj sanaciji. Ona bi mogla biti u smislu nekih drenaža jer nema potporne konstrukcije koja bi mogla zaustaviti toliku masu zemlje. Drenaže treba da usmjeravaju vodu kako se ona ne bi nekontrolisano razljevala.Treba pristupiti detaljnim istraživanjima putem geoloških metoda da se utvrdi kolika je debljina tog kvasivog sloja, kolike su potencijalne vode i do koje dubine i kuda spovesti drenaže. Ako ponovo padne veća kiša moglo bi se desiti da ponovo oni prvi platoi zemlje siđu u Drinu, ali nikako u toj količini da bi pregradila Drinu, zaključio je Mitrović.

Drago Gajić

Povezane vijesti:

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se