18.1 C
Zvornik
29. март 2024.

Detaljno preispitati rad institucija na nivou BiH

BANJALUKA – Republika Srpska u jedanaestom izvještaju Savjetu bezbjednosti UN ističe da je neophodno trenutno i detaljno preispitivanje institucija na nivou BiH, te predlaže osnivanje zajedničkih odbora na čelu sa organima vlasti Srpske i Federacije BiH /FBiH/, uz učešće predstavnika EU, radi ocjene njihovog rada.

Palata Republike

U dijelu izvještaja koji se odnosi na potrebu reformi na nivou institucija BiH navodi se da bi taj odbor ocjenjivao transparentnost, efikasnost, opravdanost troškova, i što je najvažnije, potrebu za postojanjem datih institucija, a rezultati bi bili predstavljeni javnosti.

„U svim slučajevima u kojima bi se utvrdilo dupliranje entitetskih i kantonalnih institucija, pretpostavka je da bi se ukinula centralna institucija, a sredstva preusmjerila na entitetske i kantonalne institucije, s ciljem njihovog jačanja i obuke na tom nivou“, navodi se u dokumentu.

Ukoliko bi se utvrdilo da su zaposleni u institucijama BiH kvalifikovani i posvećeni efikasnom pružanju usluga građanima, ponudila bi im se uporediva mjesta u institucijama na nivou entiteta i kantona.

„Opisano preispitivanje i program reforme bili bi najbolji mogući odgovor BiH i međunarodne zajednice i na zahtjeve izražene u demonstracijama viđenim tokom proteklih nekoliko mjeseci u mnogim gradovima BiH, kojima se traži reagovanje vlasti“, ističe se u dijelu izvještaja koji se odnosi se na potrebu značajnijih reformi na nivou institucija BiH koje se uporno opiru promjeni, poput onih u oblasti pravosuđa.

S tim u vezi, podsjeća se da je strukturalni dijalog o pravosuđu, koji se odvija pod okriljem EU, otkrio da pravosuđe na nivou BiH obiluje manjkavostima, a da su modeli rada njegovih institucija nespojivi sa evropskim standardima i predstavljaju povredu međunarodnih sporazuma o ljudskim, građanskim i političkim pravima.

Kao primjer za to u izvještaju se navodi činjenica da je rad Suda BiH u tolikoj mjeri netransparentan da Sud od avgusta 2012. godine nije objavio tekst nijedne odluke u predmetu ratnog zločina.

„Takođe, Sud BiH je prvostepeni sud, ali donosi pravosnažne odluke protiv kojih nije moguće izjaviti žalbu nezavisnoj pravosudnoj instituciji, čak i kada pravo na takvu žalbu nalaže Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama“, navodi se u dokumentu.

Podsjeća se i da je Evropski sud za ljudska prava nedavno donio odluku u kojoj navodi da kazne izrečene dvojici optuženih za ratni zločin predstavljaju kršenje Evropske konvencije, te konstatuje da Sud BiH godinama primjenjuje istu kaznenu praksu. Međutim, u saopštenju predsjednica Suda BiH insistira na tome da Sud neće mijenjati tu praksu.

Takođe, u januaru 2014. godine, bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pozvao je ozloglašenog bošnjačkog ratnog komandanta Nasera Orića u Predsjedništvo i najavio da Orić nikada neće biti procesuiran za svoja djela, bilo unutar ili izvan BiH.

„Bez obzira na ove i ostale ozbiljne povrede evropskih standarda, predstavnici ovih institucija BiH, uz podršku određenih pripadnika međunarodne zajednice, kritikuju nastojanja Republike Srpske usmjerena ka njihovoj reformi kao `podrivanje državnih institucija`“, podsjeća se u izvještaju i napominje da je insistiranje Srpske da se ovim ozbiljnim institucionalnim problemima da prioritet u okviru strukturalnog dijaloga osuđeno kao „blokiranje napretka“.

Kada je riječ o Tužilaštvu BiH, Republika Srpska upozorava da ova institucija mora prestati sa diskriminacijom srpskih žrtava u istragama i procesuiranju ratnih zločina.

„Tužilaštvo BiH je, u najboljem slučaju, indiferentno kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina Bošnjaka nad Srbima, a neke Bošnjake počinioce čak i štiti“, ističe se u izvještaju.

Podsjeća se da je jedan bivši međunarodni savjetnik u Tužilaštvu BiH rekao u 2012. godini da mnogi tužioci pokazuju krajnje oklijevanje da procesuiraju Bošnjake za zločine protiv Srba i da takve predmete ne prate energično.

„Ovo nepostupanje se vidi u evidencijama Tužilaštva BiH. Na primjer, Sud BiH je donio pravosnažne osuđujuće odluke za 10 puta više Srba za ratne zločine protiv Bošnjaka, nego obrnuto. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnice protiv 121 Srbina, 14 Hrvata i nula Bošnjaka“, ističe se u dokumentu upućenom savjetu bezbjednosti UN.

Republika Srpska upozorava i da mnoge centralizovane institucije BiH, koje je nezakonito nametnuo visoki predstavnik, nisu u skladu sa podjelom nadležnosti između entiteta i nivoa BiH, niti djelotvorne u smislu pružanja usluga građanima.

„Bez obzira na ove suštinske nedostatke – a ove institucije imaju tendenciju da krše međunarodne standarde u pogledu transparentnosti i odgovornosti – one generalno uživaju nepodijeljenu podršku međunarodne zajednice. Vrijeme je da se uvidi da ove institucije moraju opravdati svoje postojanje potrebom za njihovim uslugama i radom“, navodi se u izvještaju.

U dokumentu se upozorava i da institucije BiH imaju ekstremno visoke troškove uprkos drastično manjem broju odgovornosti i funkcija u odnosu na entitetske institucije, za šta su primjer Oružane snage BiH, koje koštaju građane skoro četiri puta više od najskuplje institucije na nivou BiH – Uprave za indirektno oporezivanje.

„Dalje produbljivanje ovih problema donosi podjela strane pomoći. Velika pažnja stranaca usmjerena je na institucije BiH, koje imaju najmanje uticaja na svakodnevan život građana BiH“, upozorava Srpska.

U dokumentu se napominje da su SAD, prema izvještaju Kongresne istraživačke službe iz 2013. godine, BiH dale dvije milijarde dolara od sticanja nezavisnosti do danas, a da treba primijetiti da se u izvještaju naglašava da je „američka pomoć usmjerena na jačanje institucija BiH na državnom nivou“.

Srpska ističe i da bitan element reformskih nastojanja na nivou BiH mora biti djelovanje protiv korupcije, napominjući da Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH /APIK/ već izvjesno vrijeme dobija međunarodna sredstva, ali je ostvarila mali napredak na akcionom planu djelovanja protiv korupcije.

„Trenutno, APIK čak nema ni svoj telefonski broj na koji bi građani mogli da prijave korupciju zvaničnika“, navodi se u izvještaju i dodaje da su programi borbe protiv korupcije najdjelotvorniji na nivou entiteta i kantona.

S tim u vezi, Republika Srpska smatra da, umjesto da kanališu sredstva za borbu protiv korupcije isključivo preko institucija na nivou BiH, EU i ostali međunarodni donatori treba da finansijski pomognu primjenu strategije za borvu protiv korupcije Republike Srpske i slične napore na nivou FBiH i kantona.

(SRNA)

POVEZANO

ISTAKNUTO

IZBOR UREDNIKA

Pratite nas

25,923FanovaLajkuj
1,112PratilacaZaprati
955PratilacaZaprati
1,123PretplatniciPretplatite se