Povodom današnjeg svjetskog Dana zdravlja, zvornički Dom zdravlja pokrenuo je u centru Zvornika promotivnu akciju mjerenja krvnog pritiska i šećera u krvi.
Svjetski dan zdravlja, 7. april ove godine je posvećen vektorskim prenosnim zaraznim bolestima i obilježava se pod sloganom Vektorske zarazne bolesti: mali ubod, velika opasnost.
-Vektorske zarazne bolesti su bolesti čiji uzročnik su najčešće bakterije ili virusi i prenose se na čovjeka sa vektora. Treba znati da su vektori, isključivi prenosnici ovih bolesti kod nas krpelji i u nekim, za sad iznimnim slučajevima komarci. Oboljenja koja nastaju ovim putem prenosa su određene zarazne bolesti, kaže doktor medicine Bogdana Bodiroga.
-Izdvojila bih manje poznata i na sreću rijetka oboljenja kod nas kao što je malarija, lajšmanijaza i poznatiju Lajmsku bolest za koju od ranije znamo da joj je prenosilac krpelj – kaže doktorka Bodiroga.
Vektorske zarazne bolesti su karakteristične za tropske i subtropske oblasti, kao i za područja sa lošim higijensko-sanitarnim uslovima. Međutim u Evropskom regionu pojavljuju se riziko faktori za pojavu ovih oboljenja, prije svega misli se na klimatske promjene, kao i učestala putovanja i intenzivan međunarodni saobraćaj.
Mjere prevencije za ove bolesti odnose se uglavnom na kontrolu i eliminisanje vektora odnosno insekata prenosilaca ovih bolesti.
Mjere prevencije koje doktorka Bodiroga preporučuje u zaštiti od krpelja su: izbjegavanje staništa krpelja (visoka trava, bujno zelenilo, livade, šume), pri boravku u prirodi, koristiti sredstva protiv uboda insekata, nositi svjetlu odjeću koja pokriva ruke i noge, nakon boravka u prirodi izvršiti inspekciju kože, imati na umu da se krpelj može donijeti i na odjeći i na kućnim ljubimcima.
-Nema svjetskog dana zdravlja bez ukazivanja na značaj prevencije masovnih bolesti savremenog doba. Tako je Dom zdravlja s tim u vezi organizovao prigodnu akciju mjerenja određenih parametara kod naših sugrađana gdje smo na trgu u gradu organizovali ekipu zdravstvenih radnika koja je vršila mjerenje krvnog pritiska i mjerenje nivoa šećera u krvi sa dijeljenjem prigodnih brošura u smislu kako prevenirati ove bolesti i u smislu kako i na koji način voditi i poštovati stilove života, ishrane, fizičke aktivnosti i sl. – rekla nam je doktroka Bodiroga.
Mjere prevencije koje se preporučuju u zaštiti od krpelja
- Izbjegavanje staništa krpelja (visoka trava, bujno zelenilo, livade, šume).
- Pri boravku u prirodi, koristiti sredstva protiv uboda insekata.
- Nositi svjetlu odjeću koja pokriva ruke i noge.
- Nakon boravka u prirodi izvršiti inspekciju kože.
- Imati na umu da se krpelj može donijeti i na odjeći i na kućnim ljubimcima.
Kako postupati ukoliko je došlo do ujeda krpelja?
- Ne treba pokušavati samostalno vađenje krpelja.
- Ne treba stavljati nikakva hemijska sredstva etar, alkohol, benzin).
- Važno je javiti se ljekaru u toku prva 24 saga zbog adekvatnog odstranjivanja insekta.
Mjere prevencije koje se preporučuju u zaštiti od komaraca:
- Izbjegavanje područja sa velikim brojem insekata, kao što su šume i močvare.
- Smanjenje broja komaraca na otvorenom gdje se radi n boravi, što se postiže isušivanjem izvora stajaće vode.
- Upotreba zaštitnih sredstava na otkrivenim dijelovima tijela.
- Nošenje odjeće koja pokriva noge i ruke.
- Izbjegavanje boravka na otvorenom u vrijeme perioda najintenzivnije aktivnosti komaraca – u sumrak i u zoru.
- Upotreba zaštitne mreže protiv komaraca na prozorima n oko kreveta.