Ukrajina je proruskim demonstrantima na istoku zemlje dala rok da do devet časova ujutru po lokalnom vremenu polože oružje i napuste zgrade ili će se suočiti sa „opšežnom antiterorističkom operacijom“.
Ukrajina se nalazi na ivici građanskog rata, a dio odgovornosti za to leži na SAD, izjavio je danas svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, a prenosi RTRS.
Savjet bezbjednosti UN bez konkretnih odluka o rješavanju krize u Ukrajini.
Savjet za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine je, zbog događaja na istoku zemlje, donio odluku o početku opsežne antiterorističke operacije, uz angažovanje Oružanih snaga, saopštio je predsjednik Vrhovne rade (skupštine) i vršilac dužnosti šefa države Aleksandar Turčinov.
Ukrajinska agencija UNN navodi da je Turčinov to rekao u obraćanju putem TV kanala „Rada“.
Ruska agencija RIA Novosti navodi da je Turčinov „iznio ultimatum pristalicama federalizacije“ Ukrajine da do jutra napuste administrativne zgrade, koje su zauzeli na istoku zemlje, a agencija Rojters je precizirala da je u pitanju rok do devet časova po lokalnom vremenu.
Na istoku Ukrajine – u Donjecku, Harkovu i Lugansku, podsjeća agencija, od marta traju mitinzi pristalica federacije, čiji učesnici traže da se održe referendumi o statusu njihovih regiona.
Protesti su se proširili na nekoliko gradova Donjecke oblasti – Slavjansk, Mariupolj, Jenakijevo, Kramatorsk i nekoliko manjih gradova.
„Svi koji nisu pucali u naše snage bezbjednosti, koji polože oružje i napuste administrativne zgrade do ponedjeljka ujutro, u potpisanom ukazu dao sam garancije da protiv njih neće biti primenjene kazne za učinjena djela“, rekao je Turčinov.
UNN prenosi izjavu Turčinova da se „agresor nije zaustavio i nastavlja sa organizovanjem nereda na istoku Ukrajine“, gdje je, prema njegovim riječima, „vještački stvorena situacija sukoba sa ciljem slabljenja i uništenja same Ukrajine“.
„Nećemo dati Rusiji da ponovi „krimski scenario“ u istočnom regionu Ukrajine“, rekao je on.
Itar-Tas s navodi riječi Turčinova da su vlasti u Kijevu „spremne da razmotre pitanje suštinskog proširenja ovlašćenja regiona i široke reforme lokalne samouprave“.
Ukrajina se nalazi na ivici građanskog rata, a dio odgovornosti za to leži na SAD, izjavio je Viktor Janukovič.
„Krv je danas prolivena“, rekao je Janukovič, misleći na dešavanja u Slavjansku, gdje je tokom operacije ukrajinskih specijalnih snaga više ljudi poginulo i ranjeno.
Obraćajući se novinarima u Rostovu-na-Donu, gdje se nalazi više od mjesec dana nakon što je napustio Kijev, Janukovič je rekao da se Ukrajina „sada nalazi u potpuno novoj situaciji – sa jednom nogom u građanskom ratu“.
„Hunta u Kijevu je izdala kriminalnu naredbu da se angažuju oružane snage i vojska protiv demonstranata“, naglasio je Janukovič, dodajući da „tokom njegovog vremena u Kijevu, nikada takve metode nisu korišćene protiv radikalnih grupa i ekstremista“.
„Dio odgovornosti za uvlačenje zemlje u građanski rat leži na SAD, koje se brutalno miješaju u situaciju i ukazuju šta treba da se radi“, rekao je Janukovič, objavljeno je na sajtu Raša tudej.
Janukovič je naveo da je šef američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Brenan posjetio Ukrajinu i da su vlasti u Kijevu, nakon susreta sa njim, naredile vojnu operaciju na istoku zemlje.
Brenan je „de fakto odobrio“ upotrebu oružja i tako isprovocirao krvoproliće, smatra Janukovič.
U slučaju upotrebe sile protiv demonstranata, „novi vladari“ Ukrajine snosiće punu odgovornost, kazao je Janukovič, navodeći da narod Ukrajine nikada neće prihvatiti diktaturu, a „posebno diktat nacionalista“.
Janukovič je pozvao snage bezbjednosti da se ne povinuju „nezakonitim naređenjima“ i da ne pucaju na ukrajinski narod.
„Nikada vam neće biti oprošteno“, upozorio je Janukovič, ocjenjujući da Ukrajina sada nepovratno ide ka bankrotu.
Prema njegovim riječima, jedini način da se izbjegne rasturanje Ukrajine je održavanje referenduma.
Janukovič je rekao da bi prvo trebalo da se održi referendum, a onda donese novi ustav i da tek poslije tih koraka treba održati parlamentarne izbore.
Dijalog je, naveo je Janukovič, važniji sada za Ukrajinu od prijevremenih izbora.
U Ukrajini je 22. februara Vrhovna rada (skupština) promijenila ustav, smjenila rukovodstvo parlamenta i policije, a Janukoviča smjenila, raspisujući izbore za 25. maj. Neposredno poslije toga Janukovič je otišao u Rusiju.
10. sjednica SB UN: Bez rješenja
SB UN održao je noćas hitan sastanak o eskalaciji krize u Ukrajini na kojem su predstavnici zapadnih zemaljla optužili Rusiju za tenzije na istoku Ukrajine.
Moskva je, s druge strane, pozvala Kijev da „prestane da koristi silu protiv ukrajinskog naroda“.
Sastanak, sazvan na zahtjev Rusije, održan je nakon jučerašnjih izjava ukrajinskih zvaničnika o pokretanju „antiterorističke akcije velikih razmera“ protiv proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine.
„Krv je već prolivena i treba sprečiti eskalaciju nasilja“, rekao je ruski ambasador pri UN Vitali Čurkin.
On je apelovao na zapadne zemlje, prije svega SAD, da izvrše pritisak na vlasti Kijeva da „prestanu da upotrebljavaju silu protiv ukrajinskog naroda i da započnu dijalog“.
„Zapad je taj koji će odlučiti da li građanski rat u Ukrajini može da se izbjegne“, rekao je Čurkin. On je rekao da Zapad snosi 99 odsto odgovornosti za to šta se događa u Ukrajini.
Ni jedna članica Savjeta bezbjednosti nije podržala Rusiju. Najblaži i najkraći su bili govori predstavnika Kine i Ugande. Kineski predstavnik je izrazio žaljenje zbog situacije, nadu u političko rješenje i spremnost da u tome pomogne.
Vodeće zapadne zemlje su oštro optužile Rusiju, a za njenog predstavnika u SB Čurkina rekle da iznosi neistinu i manipuliše propagandom iz Moskve, prenosi Tanjug.
Američka ambasadorka pri UN Samanta Pauer je, osuđujući „ruske dezinformacije i propagandu“, optužila Moskvu za „stvaranje i orkestriranje nestabilnosti“ na istoku Ukrajine.
Ona je navela da su nedavni događaji u toj oblasti „kopija taktike koje su ruske snage koristile u prvim fazama krize na Krimu“.
„Znamo ko stoji iza toga: samo je Rusija sposobna za jednu takvu operaciju u tom regionu“, podvukla je Pauer.
Britanski ambasador pri UN Mark Lajal Grant ocjenio je povodom sadašnje situacije u Ukrajini da je u pitanju „opasna eskalacija nasilja u situaciji koja je već rizična“.
„Rusija se ponovo direktno mješa u unutrašnja pitanja Ukrajine, koristeći izgovore i vojnu silu“, rekao je britanski predstavnik u UN, apelujući na Moskvu da povuče oko svojih 40.000 vojnika sa ukrajinsko-ruske granice.
Prema njegovim riječina, Rusija nastoji da nametne svoju volju narodu Ukrajine koristeći dezinformacije, zastrašivanja i agresiju, a to je „potpuno neprihvatljivo“.
Francuski ambasador pri UN Žerar Aro je takođe istakao da scenario na istoku Ukrajine podsjeća na scenario na Krimu od pre mesec dana. On je izrazio nadu da će sastanak predstavnika Ukrajine, Rusije, SAD i Evropske unije u Ženevi, povodom krize na istoku Ukrajine doprineti rješavanju situacije.
Čurkin je u vezi sa predstojećim sastankom, koji je zakazan za 17. april, upozorio je da bi moglo da do njega ne dođe ukoliko vojne operacije počnu na istoku Ukrajine.
Ukrajinski ambasador pri UN Juri Sergejev izjavio je pred Savjetom bezbjednosti UN da je njegova zemlja „suočena sa terorističkim napadom velikih razmjera iza koje stoji Rusija“. „Apelujemo na naše ruske partnere da odmah prestanu da krše suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine“, podvukao je
Sergejev.
Ukrajinske specijalne snage razmenile su juče vatru sa proruskom milicijom kod grada Slovjanska, prilikom čega je poginuo najmanje jedan specijalac a pet je ranjeno. To je bio prvi oružani sukob na istoku Ukrajine.
Ukrajinski predsjednik Oleksandar Turčinov izdao je sinoć naređenje o započinjanju antiterorističke operacije velikog obima protiv proruskih demonstranata na istoku Ukrajine.
(RTRS/TANJUG)
