Cilj mi je da ovaj stečajni postupak vodim i okončam u skladu sa zakonom, odnosno kako sam zamislio i kakav ishod i očekujem. „Ukio banka“ nikada nije dala niti marku kredita „Biraču“, a ni bilo kom njegovom zavisnom privrednom društvu. Radi se o ugovorima o preuzimanju duga od strane „Birač Evropa“ od nekih firmi iz Litvanije koje je osnovao UBIG, a koji je bio i većinski vlasnik „Birača“. Preuzimanje duga je izvršeno bez ikakve naknade ili činidbe koja bi bila osnov za preuzimanje obaveza od strane „Birača“ – kaže stečajni upravnik Lazo Đurđević, u razgovoru upriličenom povodom godinu dana od otvaranja stečajnog postupka u preduzeću „Birač“ A.D. u Zvorniku.
Gospodine Đurđeviću, 8. aprila navršava se godinu dana otkako je otvoren stečajni postupak u Fabrici glinice „Birač“. Kako ocjenjujete dosadašnje aktivnosti koje prate ovaj stečajni postupak?
–Ovaj stečajni postupak je dosta složen i komplikovan, pogotovo što se radi dijelom o međunarodnom stečajnom postupku, te primjeni međunarodnog prava, što je rijetkost kada je u pitanju vođenje stečajnih postupaka u Bosni i Hercegovini. Sve što je Zakonom o stečajnom postupku propisano, do sada je urađeno – popis i procjena imovine, obrada prijava potraživanja, doregistracija preduzeća, gašenje starih računa, otvaranje novih žiro računa i drugo…
Koliko je do sada stiglo prijava potraživanja od povjerilaca i koliko iznose priznata potraživanja?
– Od Okružnog privrednog suda u Bijeljini do sada mi je dostavljeno ukupno 116 prijava potraživanja. Izjasnio sam se o 109 prijava potraživanja na prvom ispitnom ročištu i jednom naknadnom ispitnom ročištu, dok se o sedam prijava potraživanja nisam izjasnio, jer iste nisu bile uredne, tako da sam ih vratio Okružnom privrednom sudu u Bijeljini, da iste vrati povjeriocima na uređenje. Ukoliko te prijave stignu uređene, svakako ću se i o njima izjasniti. Od ukupno prijavljenih potraživanja od oko 343 miliona KM, priznao sam 91 milion KM, dok sam oko 252 miliona KM osporio.
Ko su najveći povjerioci i kako namiriti njihova potraživanja?
– Među najvećim povjeriocima su Poreska uprava Republike Srpske, BH-gas iz Sarajeva, Ministarstvo finansija RS, Elektro-Bijeljina, Srbija gas i drugi. Zakonom o stečajnom postupku je propisan način namirenja svih povjerilaca u stečajnom postupku. U prioritetu se namiruju povjerioci višeg isplatnog reda, gdje spadaju plate radnika za posljednjih devet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, a što se tiče razlučnih povjerilaca, jedini razlučni povjerilac je Poreska uprava RS i to za dio potraživanja, dok je za drugi dio potraživanja povjerilac opšteg isplatnog reda. Ona se namiruje u prioritetu iz imovine na kojoj polaže razlučno pravo, dok će se za razliku potraživanja namirivati kao povjerilac opšteg isplatnog reda, kako predviđa i Zakon o stečajnom postupku, obzirom da se iznos za koji se ne namiri kao razlučni povjerilac prijavila kao povjerilac opšteg isplatnog reda. U kom iznosu će se povjerioci namiriti sve zavisi koliko će biti sredstava za namirenje i u kom pravcu će da teče stečajni postupak – da li će doći do likvidacije stečajnog dužnika, odnosno klasične prodaje imovine ili do reorganizacije stečajnog dužnika. Dakle, koliko bude sredstava, toliko će se namiriti povjerioci.
Kolika je, inače, vrijednost imovine Fabrike glinice „Birač“ u stečaju?
– Ukupna procijenjena vrijednost imovine stečajnog dužnika koja čini stečajnu masu stečajnog dužnika iznosi oko 60 miliona KM.
U toku stečajnog postupka koji je otvoren nad Fabrikom glinice „Birač“ AD, „Ukio banka“ iz Litvanije je prijavila svoja potraživanja u iznosu od 154 miliona KM i razlučno pravo na imovinu stečajnog dužnika, koje ste Vi osporili u cjelosti. Na čemu temeljite Vašu odluku da ne priznate ova potraživanja?
– Tačno je da se „Ukio banka“ prijavila kao razlučni povjerilac sa ukupno prijavljenim potraživanjima od 154 miliona KM. Razlučno pravo je prijavila na akcijama „Birač Evropa“ Kaunas, Litvanija, i udjelima „Birač Energo“ Zvornik. Ja sam u cijelosti, kako iznos tako i pravo razlučnog povjerioca, osporio na imovini na koju su prijavili razlučno pravo zato što su ta potraživanja, a i samo razlučno pravo neosnovani. Zašto sam smatrao da su neosnovani ne mogu govoriti o detaljima obzirom da se vode parnični postupci i po tužbi stečajnog dužnika protiv „Ukio banke“ kao i po tužbi „Ukio banke“ protiv stečajnog dužnika, vezano za osporena potraživanja. Jednostavno, potraživanja su osporena iz razloga što nisu osnovana, kao ni samo razlučno pravo na imovini na kojoj je to pravo prijavljeno. U medijima se stalno govori, pogotovo kada se pojave predstavnici „Ukio banke“ iz Litvanije, kako su oni dali kredit „Biraču“ Zvornik od 154 miliona KM, a ja odgovorno tvrdim da „Ukio banka“ nikada nije dala ni marku kredita „Biraču“ niti bilo kom njegovom zavisnom privrednom društvu. Radi se o ugovorima o preuzimanju duga od strane „Birač Evropa“ Kaunas, Litvanija, od nekih firmi iz Litvanije koje je osnovao UBIG koji je bio i većinski vlasnik „Birača“ Zvornik. Preuzimanje duga je izvršeno bez ikakve naknade, tako da ne vidim nikakvog osnova da taj iznos „Ukio banka“ treba da traži od „Birača“ niti bilo kog njegovog zavisnog privrednog društva. Samim tim što je neosnovano potraživanje, neosnovana su i razlučna prava na imovini na kojoj traže razlučno pravo, pa čak i nezakoniti upisi zaloga i hipoteka na imovini zavisnih privrednih društava.
Dok istražni državni organi intenzivno rade na rasvjetljavanju poslovanja prethodnog litvanskog menadžmenta, ovdje se vodi i svojevrsna pravna borba.
– U ovom stečajnom postupku dosta ima elemenata međunarodnog privrednog prava, tako da se upravo vodi jedna pravna borba. Iz tih razloga smo angažovali jedan pravni tim u Republici Srpskoj od tri advokatske kancelarije i jednog pravnog konsultanta, kao i jednu advokatsku kancelariju u Litvaniji. Ja sam sa dijelom pravnog tima nedavno boravio u Litvaniji, u advokatskoj kancelariji „Sorainen“, koja nas zastupa u Litvaniji, gdje smo saznali da država Litvanija otvoreno podržava „Ukio banku“. Sama odluka „Ukio banke“ da neovlašteno smijeni organe upravljanja „Birač Evropa“ i imenuje nove organe upravljanja je nepojmljiva i protivzakonita, ako se zna da je jedini osnivač i akcionar „Birač Evropa“ Litvanija stečajni dužnik „Birač“ AD u stečaju Zvornik, dok još veću sumnju na donošenje i zakonitost ovakvih odluka baca činjenica da je takvu nezakonitu odluku Državna agencija za registraciju privrednih društava u Litvaniji i provela u odgovarajućim registrima. Kad smo pokrenuli postupak za brisanje tog upisa, sud u Kaunasu je donio privremenu mjeru kojom je ta odluka obustavljena do okončanja sudskog postupka. Po objašnjenju advokata iz kancelarije „Sorainen“ Litvanija, sada u „Birač Evropa“ nema nikoga ko je ovlašten za zastupanje pravnog lica, ne postoji Upravni odbor, niti ovlašteno lice dok se ne riješi parnica, pokrenuta za brisanje neosnovanog upisa novih organa u „Birač Evropa“. Dakle, privremena mjera je usvojena ali ne kao klasična prema kojoj bi funkcionisali organi koje imenovao osnivač, Fabrika glinice „Birač“, već na način da ne funkcioniše ni jedna ni druga uprava, što je pravni nonsens. „Ukio banka“ se prijavila kao razlučni povjerilac u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom „Birač“ Zvornik. Kako sam već naveo, potraživanje „Ukio banke“ kao stečajni upravnik sam osporio, kao i razlučno pravo, a iz naprijed navedenih razloga. „Ukio banka“ u Litvaniji pokušava da zaplijeni akcije „Birača“ – u stečaju Zvornik u „Birač Evropa“ Kaunas, Litvanija, što je zakonom nedopušteno, pa čak ni izvršenje. Oni pokušavaju da se u Litvaniji predstave kao izlučni povjerioci i da preuzmu imovinu na kojoj smatraju da imaju izlučno pravo, a to su akcije „Birač Evropa“ Litvanija. „Ukio banka“, prvo nije izlučni povjerilac, a ni vlasnik akcija u „Birač Evropa“ Litvanija koje pripadaju „Birač“ AD Zvornik a sve i da jeste izlučni povjerilac,Zakonom o stečajnom postupku je propisano da se i izlučni povjerioci moraju prijaviti u stečajnom postupku i tražiti izlučenje imovine na kojoj smatraju da polažu svoje pravo, odnosno vlasništvo. Sve ove radnje koje čini „Ukio banka“ smatram da su nezakonite. Zadnje što su uradili je da su podnijeli zahtjev Okružnom privrednom sudu u Bijeljini za ponavljanje postupka vezano za poništenje rješenja o iznosu udjela – promjena osnivača. Nije mi jasno da advokatska kancelarija „Sajić“ Banja Luka zastupa „Ukio banku“ Kaunas, Litvanija, protiv „Birača“ u stečaju Zvornik, a sada, s druge strane, zastupa i „Birač Evropu“ Kaunas, Litvanija, protiv „Birača“ u stečaju Zvornik, čiji je jedini osnivač „Birač“ Zvornik. Ako nema zvaničnih organa upravljanja, niti odgovornog lica u „Birač Evropa“ Litvanija, onda se postavlja pitanje ko je dao punomoć advokatskoj kancelariji „Sajić“ Banja Luka da zastupa „Birač Evropa“ Litvanija protiv svog jedinog osnivača „Birača“ u stečaju Zvornik.
Iz zavisnih privrednih društava „Alumina“ i „Mehanika“ redovno vas informišu o poslovnim aktivnostima. Kako gledate na rezultate koji su ostvareni u proteklih godinu dana?
– „Alumina“ i „Mehanika“ su zavisna privredna društva „Birača“ u stečaju Zvornik i njihovi udjeli čine stečajnu masu stečajnog dužnika, što obavezuje da pratimo poslovanje i jednog i drugog privrednog društva. Ukoliko bi pravili gubitke u svom poslovanju, samim tim bi bila nanesena šteta i stečajnoj masi, što je po Zakonu o stečajnom postupku nedopustivo i proizvodnja bi se morala prekinuti.
U proteklih godinu dana, zahvaljujući menadžmentu „Alumine“ Zvornik, poslovanje je pozitivno, što je jako dobro. Od predsjednika Upravnog odbora „Alumine“, gospodina Mileta Matića, imam informacije da bi poslovanje u 2014. godini trebalo biti još uspješnije. To je veoma bitno obzirom da ovdje radi oko 1.200 ljudi s tendencijom povećanja broja zaposlenih.
Kakve su Vaše procjene, koliko dugo će trajati stečajni postupak u preduzeću „Birač“ AD?
– Ovaj stečajni postupak ni izbliza nije sličan bilo kom drugom stečajnom postupku. Ovo je jedan od najkomplikovanijih stečajnih postupaka upravo zbog ove pravne borbe i prepreka koje imamo zbog preduzeća „Birač Evropa“ u Litvaniji, i postupaka o kojima sam već govorio. Stečajni postupak će trajati do okončanja postupaka u kojima postoje parnice.
Koliko je ovaj stečaj za Vas izazov pošto iza sebe imate zavidnu karijeru stečajnog upravnika u više preduzeća u Republici Srpskoj?
–Sigurno da postoji izazov zbog kompleksnosti stečajnog postupka, ali je svakako i opterećenje i odgovornost. Cilj mi je da ovaj stečajni postupak vodim i okončam u skladu sa zakonom, odnosno kako sam zamislio i kakav ishod i očekujem. Prije svega mislim da se stečajna masa očuva kao tehnološka cjelina, da se proizvodnja u „Alumini“ održi, kako bi se stvorili uslovi novom vlasniku, kao kupcu ili strateškom partneru da proces proizvodnje nastavi u cilju što većeg zaposlenja radnika, kao i razvoja privrede u Republici Srpskoj. Mislim da bi to za mene bila velika moralna satisfakcija, da sam ovako komplikovan stečajni postupak doveo do kraja i završio ga uspješno.
